Zanimljivosti

ZAŠTO PAS LIŽE RANE NA TIJELU?

Poznato je da rane kod pasa zarastaju prije nego rane kod ostalih domaćih životinja. Pas liže svoje rane kad se povrijedi kako ne bi došlo do infekcije. U slini psa nalaze se sastojci (karbonati, natrij, globulin) koji osvježavaju ranu, dezinficiraju je, suše i tako ubrzavaju zacijeljenje.

ZAŠTO PSI JEDU TRAVU?

Poznato je da se pas nekada isključivo hranio mesom životinja koje je ulovio, danas zvijeri pri ulovu najprije pojedu iznutrice (u želucu ima trave). Danas se pas uglavnom hrani 1/3 mesa i 2/3 ostalih proizvoda. Primjećujemo da pas jede travu ali ne svaku već tzv. pasju travu. Travom si olakšava probavu. Kada se pas čisti, često proguta i nešto dlaka koje mu ostanu u želucu. Trava mu pomaže da dlaku lakše povrati. Sama trava također pospješuje funkcije crijeva i želuca te u tijelo unosi i potrebnu dozu vitamina.

ZAŠTO PAS ZAKOPAVA HRANU?

Kada pas raspolaže s većom količinom hrane, zbog straha da je sutra možda neće imati, zakopava je u zemlju ili pijesak. To u prirodi rade šakali i vukovi. Ta hrana psu ne služi samo kao rezerva, nego zakopano meso i druga hrana zbog vlage u zemlji sazrije i fermentira. Na taj način hrana postaje ukusnija i lakše probavljiva.

ZAŠTO, KADA POČNE LAJATI JEDAN PAS, LAJU l SVI OSTALI PSI U SUSJEDSTVU?

Poznato je da je nekada pas živio u čoporu i da je društvena životinja. Prilikom zbližavanja čovjeka i psa društvenost prema drugim psima je oslabila. Postao je privržen svome vlasniku kojeg doživljava kao vođu čopora. Naravno, ne zaboravlja svoje porijeklo. U psu se bude uspomene na čopor, na noćno zavijanje (danas samo kod vukova i šakala). Ako pas najavi neku promjenu u svojoj okolini isto naprave (počnu lajati) svi psi u susjedstvu, bez obzira stoje kod njih sve mirno. To je odraz njihove uzajamne brige i pomoći u spomen nekadašnjeg zajedništva u čoporu, iako bi se u međusobnom susretu sigurno potukli.

ZAŠTO PSI TRČE ZA VOZILIMA?

Svatko od nas imao je priliku vidjeti psa kako trči za automobilom i želi ga ugristi, a kad mu to ne uspije, s repom među nogama vraća se natrag u svoje dvorište. To je refleks prastarog načina lova koji je bio pasja potreba: da ugrize divljač, zadavi je i time priskrbi plijen za sebe i gospodara. Nos mu ukazuje da je auto stroj od željeza, oči i razum mu kazuju da je njegov trk uzaludan. Pas se ponaša nagonski.

ZAŠTO PSI PREDNJIM l ZADNJIM NOGAMA GREBU PO ZEMLJI?

Vukovi na svojim stazama a posebno na križanjima zadnjim nogama grebu po zemlji te na taj način ostavljaju znakove raspoznavanja, kao orijentaciju za čopor koji ih slijedi. Na isti način psi obilježavaju svoj teren da bi iza njih ostao bilo kakav trag. Namjena tih tragova je da upozori i obavijesti ostale pse da je tuda prošao te da računaju na susret s njim.

ZAŠTO PAS KRUŽI KADA ŽELI LEĆI?

Iz iskustva znamo da svaki pas prije spavanja više puta kruži oko ležaja te zatim legne. To čini u kućici, u stanu ili na livadi. Tu pojavu je pas naslijedio od predaka koji su izabirali ležajeve u kakvoj udolini kako bi se što ugodnije smjestili. Mnogi nagonski postupci današnjeg psa podsjećaju na instinktivne (nagonske) radnje njegovih predaka koje su morali upotrebljavati da bi opstali.

ZAŠTO PAS DAHĆE?

Pas se ne znoji i dahtanjem, otvorenih usta i isplaženim jezikom se rashlađuje, odnosno regulira temperaturu tijela. Normalna temperatura psa je 38,5 C.

Svjetski rekord pseće brzine u utrci iznosi 72, 3 sekunde na stazi od 500 metara, kakve se obično postavljaju u svijetu. Psi u starosti od 16 mjeseci do 5 godina mogu ostvariti vrhunske rezultate, a tada postaju prestari za utrke i obično ih vlasnik povlači i zadržava radi rasploda ili kao kućnog ljubimca.

Rekord od 848 opranih pasa u 8 sati drži tim od 12 ljudi. "Australia's Biggest Dog Wash" je organiziran od fonda znanosti o veterini SYDNEY UNIVERZIETA , održan je 14. Listopada 2003 godine u Sydney olimpijskom parku.

Pas Bramble sa navršenih 27 godina mogao bi ući u Guninness knjigu rekorda kao najstariji pas na svijetu. Vlasnica Anne Heritage kaže da je još uvijek aktivan i da ide u šetnje i na plivanje, hrani ga isključivo veganski; rižom, lećom, raznim povrćem i ostalim biljnim namirnicama.

Najmanji pas na svijetu u povijesti je Yorkie iz Blackburna u Engleskoj. S dvije godine težio je gotovo nevjerojatnih 950 grama, bio je visok 6,35 centimetara i dugačak svega 9,52 centimetra.

A pak najveći je Shamgret Danzas. U hrptu je bio visok 106,6 centimetara i težak 108 kilograma. No pravi div i prema njemu bio je Zorba. Riječ je o starom engleskom mastifu koji je 1989. godine imao 143 kilograma i dužinu od 2,73 metra mjereno od vrha nosa do kraja repa.

Iako u pravilu psi žive petnaestak godina, gotovo dvostruku starost doživio je jedan australski ovčar po imenu Bluey. Uspavan je sa 29 godina i pet mjeseci.

Najveća izložba pasa na svijetu održava se u Birminghamu u Engleskoj. Osnivač joj je trgovački putnik Charles Crufts. U siječnju 1991. godine doživjela je rekord koji ni do danas nije srušen – na njoj je sudjelovalo 22.993 psa.

Američki pas lisičar prva je kuja koja je oštenila rekordna 23 šteneta, i to 19. lipnja 1944.

Obično je jezik kod boksera dug desetak centimetara, a kujica Brandy iz Detroita ima četiri puta dulji! Kad je 1995. John Scheid iz Detroita kupovao žensko štene boksera, primijetio je da ima iznimno dug jezik. Međutim, prodavač ga je uvjerio da će štene s vremenom porasti i da će jezik onda izgledati manji. To se nije dogodilo, i kujica Brandy danas ima rekordno dugačak jezik od 43 centimetra. 34-godišnji Scheid nastupao je s njom u raznim TV-emisijama, a Brandy ima čak i svoj web site. Scheida, koji radi u proizvodnji automobila, zovu trgovci životinjama iz cijele Amerike koji su zainteresirani za Brandyno eventualno potomstvo.

Mr. Jeffries izmjerene su uši jos 3. studenog 2002. godine i tada su iznosile 29.2 cm. Vlasnik Phil Jeffriess iz Southwick-a, Engleska, kaze da je Mr. Jeffries cesto pada preko vlastitih ušiju, stoji na njima i vuče ih kroz hranu. A za one znatiželjne: te pseće uši osigurane su na 47 800 $.

Nekoć je bio gladni beskućnik, a danas Buddy živi luksuzno i osvaja rekorde. Buddy je pas sa najdužim trepavicama i ima certifikat Guinnessove knjige rekorda za dokaz. Obitelj Carlson Buddy-a je pronašla u skloništu za napuštene životinje kada je bio star godinu dana. Već tada Buddy je imao vrlo duge trepavice no one su i dalje rasle. Buddy-evi vlasnici su uslikali Buddy-a, dobili potvrdu od veterinara, ispunili hrpu papira i poslali upravi Guinnessove knjige rekorda.