Nacionalni park Mljet Wallpapers stranica 2

Stranica 1 Stranica 2 Stranica 3

Sve fotografije su autorsko vlasništvo Byron Web Design Studija. Sva prava zadržana. Nije dozvoljeno kopirati, umnožavati ili na bilo koji način koristiti fotografije sa ove web stranice u KOMERCIJALNE SVRHE, bez našeg prethodnog pismenog odobrenja.

Nacionalni park Mljet

Tekst je preuzet sa stranice www.np-mljet.hr
Vode Mljeta, još i danas poznate kao oceanografski živo područje, nekad su bile omiljeno obitavalište sredozemne medvjedice. Uprava Nacionalnog parka nada se da će svojim budućim nastojanjima ponovno uspjeti naseliti ovog ugroženog sisavca u vode zaštićenog akvatorija.

Povijest ovog otoka seže do vremena ilirskih plemena što su kamenim gradinama, nazivljem i ostacima grobova ostavili materijalne tragove svog postojanja na ovim područjima. U doba rimske prevlasti otok se spominje u nekoliko pisanih dokumenata. Najvrijedniji iz tog razdoblja su ostaci rimske palače iz 1. st. te okolnih bazilika i fortifikacijskih objekata u Polačama, datiranih iz nešto kasnijeg razdoblja. Postojanje nekoliko hidroarheoloških lokaliteta svjedoče o bogatom gospodarskom životu na području tadašnjeg južnog Jadrana.

Od 8. stoljeća središnji dio otoka naseljen je Hrvatima Neretljanima. Sredinom 12. stoljeća feudalni gospodari otoka postaju benediktinci pulsanskog reda, koji na otočiću usred Velikog jezera podižu svoju opatiju i crkvu. 1345. Godine fratri sklapaju ugovor kojim stanovnike Mljeta oslobađaju rada na imanjima u zamjenu za 300 hiperpera godišnje naknade. Od tada ovaj samostan, kroz dugi niz stoljeća, djeluje kao kulturno, vjersko i političko žarište.

Na području današnjeg Nacionalnog parka benediktinski fratri dozvoljavaju naseljavanje tek u 19. stoljeću. Tada nastaje etnološki i arhitektonski zanimljivo naselje Govedari čiji naziv govori o zanimanju njegovih prvih stanovnika. Za Napoleonove vladavine u našim krajevima ukida se benediktinski red. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Austrija pokušava unaprijediti život na otoku pa šumari vode brigu o održavanju šuma.

No, veliki šumski požar 1917. godine odnosi stare šume kojima će dugo trebati da se obnove. Današnje stanovništvo bavi se zemljoradnjom, posebice vinogradarstvom i maslinarstvom, a turizam i ugostiteljstvo sve više preuzimaju primat u svakodnevnom životu otočana, što je posebice vidljivo i u razvoju novih naselja uz more. Stanovnici otoka Mljeta jedini su otočani na hrvatskom Jadranu koji se koriste ijekavskim govorom.